Roditelji se često pitaju: što djetetu ponuditi umjesto crtića ili igrice? Dobra vijest je da postoji mnogo zabavnih i razvojno korisnih aktivnosti koje djeca vole, a koje ne uključuju ekran.

Primjeri kvalitetnih zamjena:

• Kretanje: vožnja bicikla, igranje vani, plesanje.
• Kreativnost: crtanje, modeliranje plastelinom, slaganje kockica.
• Zajedničke aktivnosti: kuhanje, čitanje knjiga, društvene igre.
• Istraživanje: izleti u prirodu, posjete knjižnici, učenje novih vještina.

Ključ je u tome da aktivnosti budu zanimljive i raznolike. Djeca ne trebaju potpuno izbjegavati ekrane, ali im treba pružiti uravnotežen i bogat svijet pun drugih mogućnosti.

Ovisnost o ekranima kod djece može se razvijati neprimjetno. Iako svi uživamo u gledanju crtića ili igranju igara, kada to postane svakodnevna potreba bez koje dijete ne može funkcionirati – vrijeme je za uzbunu.

Najčešći znakovi ovisnosti:

• Dijete gubi interes za druge aktivnosti (igru, sport, učenje).
• Reagira ljutito ili tjeskobno kada mu se ograniči pristup uređajima.
• Provodi većinu slobodnog vremena gledajući ekrane.
• Ima problema sa snom ili jede isključivo uz ekran.

Ako primijetite ove znakove, važno je reagirati smireno. Postupno ograničavanje vremena, razgovor o posljedicama te uključivanje u stvarne aktivnosti može pomoći u vraćanju ravnoteže.

U ozbiljnijim slučajevima korisno je potražiti savjet dječjeg psihologa ili pedagoga.

Djeca uče promatranjem odraslih. Ako roditelji provode previše vremena na mobitelima ili pred televizorom, velika je vjerojatnost da će i djeca razviti slične navike. Upravo zato je važno da cijela obitelj sudjeluje u usvajanju zdravih digitalnih rutina.

Koraci prema zdravijem korištenju ekrana:

• Uvođenje “tehnološki slobodnih zona” u kući (npr. blagovaonica, spavaća soba).
• Zajedničko gledanje sadržaja uz raspravu i objašnjenja.
• Planiranje zajedničkih aktivnosti bez ekrana – šetnje, društvene igre, kuhanje.
• Dogovor o dnevnom vremenu korištenja ekrana za sve članove kućanstva.

Kada djeca vide da roditelji također ograničavaju vlastito vrijeme pred ekranom, lakše prihvaćaju pravila i osjećaju se uključeno, a ne kažnjeno.

Svjetske zdravstvene organizacije i pedijatri preporučuju jasno definirano vrijeme korištenja digitalnih uređaja ovisno o dobi djeteta. Preporuke su oblikovane prema potrebama razvoja mozga, socijalizacije i sna.

Opće preporuke:

• Djeca do 2 godine: nema vremena pred ekranom, osim video poziva u pratnji odraslih.
• Djeca 2–5 godina: maksimalno 1 sat dnevno uz nadzor i interaktivni sadržaj.
• Djeca 6–12 godina: do 2 sata dnevno, uz ravnotežu s drugim aktivnostima.
• Tinejdžeri: do 3 sata dnevno, uz izbjegavanje korištenja prije spavanja.

Vrijeme provedeno pred ekranom treba nadopuniti fizičkom aktivnošću, razgovorima, igrom i boravkom na svježem zraku. Roditelji imaju ključnu ulogu u usmjeravanju digitalnih navika svoje djece.

Digitalni uređaji postali su neizostavan dio svakodnevice, no prekomjerno korištenje ekrana kod djece može imati negativne posljedice. Djeca koja provode previše vremena pred ekranom često pokazuju smetnje pažnje, poteškoće u komunikaciji, razdražljivost i poremećaje sna.

Mozak djeteta se razvija kroz interakciju sa stvarnim svijetom – razgovor, kretanje, igru i promatranje lica. Kad je dijete dugo usmjereno na ekran, to može ograničiti njegovu sposobnost učenja i emocionalnog sazrijevanja.

Utjecaji koje vrijedi imati na umu:

• Problemi s koncentracijom i učenjem
• Oslabljena komunikacija i govor
• Smanjena tjelesna aktivnost
• Emocionalna nestabilnost i promjene raspoloženja

Zato je važno postaviti jasne granice i poticati kvalitetno provođenje vremena bez ekrana.